Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je za HRT kako srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nije destabilizirajući faktor u BiH.“Kad bi to bilo tako, onda bi to bilo vrlo jednostavno riješiti. Mnogo je više problema, izvorišta nesporazuma u BiH koji traju”, kazao je Čović u intervjuu. “S jedne strane imate naglašeni separatizam, a s druge strane unitarizam. Oni se međusobno dopunjavaju i to je pravo izvorište krize u BiH. Mi moramo sagledati malo detaljnije odnose u BiH, a kad je u pitanju gospodin Dodik, njegov neuobičajen izričaj, može se nekome svidjeti ili ne svidjeti, ali njega podržava najveći broj predstavnika srpskog naroda u BiH. Oko tih stvari trebamo razgovarati i tražiti rješenja, ali osnova tih rješenja mora biti Ustav, aneks 4. Daytona, zakonodavstvo u BiH, a sve ono što ćemo ubuduće raditi moramo raditi sukladno mehanizmima koordinacije koju smo uspostavili na našem putu da predamo zahtjev za članstvo unutar Evropske unije”, istaknuo je Čović.

Dogovor oko Izbornog zakona mora postići do sljedećih izbora. Čović je imao nekoliko sastanaka s gospodinom Izetbegovićem. Na pitanje je li nekakav dogovor blizu ili je daleko te idu li barem razgovori u pravom smjeru Čović je rekao da idu u smjeru rješenja problema. “Jedna je predanost američke i evropske administracije da to riješimo u neizbornoj godini. Dakle, imamo dva mjeseca ispred sebe. Kad je u pitanju sporazum iz Mostara iz prošle godine kad smo dogovorili izbore za Mostar, drugi dio sporazuma se odnosio na Izborni zakon također smo definirali da ćemo do kraja ove godine riješiti pitanje Izbornog zakona. Danas smo, po analizi mnogih analitičara, daleko od takvog dogovora, međutim, prerano je davati pesimističke izjave. Sutra ćemo imati intenzivne razgovore s predstavnicima američke i evropske administracije , a vjerovatno i u petak. Toplo se nadam da ćemo sagledati potrebu da riješimo ona ključna pitanja koja smo definirali, i sud u Strasbourgu kao i Ustavni sud BiH”, istaknuo je predsjednik HDZ-a BiH.Američki izaslanik Palmer spominje uklanjanje etničkog prefiksa. To za Hrvate nije prihvatljivo, no Palmer ističe da hrvatski narod bude odgovarajuće zastupljen. Upitan kako unutar svega toga pronaći pravo rješenje Čović je rekao kako rješenja ima. “Nisam siguran što netko podrazumijeva pod etničkim prefiksom, predznakom ili dodatkom. U našem jeziku jasno je što je prefiks, to je dodatak, a to nije nacionalna odrednica iz Ustava. Hrvat, Bošnjak, Srbin ili hrvatski, bošnjački, srpski, kao pridjevi koji su na nekih 30-ak mjesta spominju u aneksu 4. , odnosno Ustavu BiH. Kada sam već nekoliko puta razgovarao s gospodinom Palmerom stavio sam mu jasno do znanja da moramo raščistiti što je prefiks, a što je nacionalna odrednica. Njegova reakcija je bila da će on učiniti sve da konstitutivni narodi ostanu, da funkcioniraju kroz i predsjedništvo i kroz Domove naroda, ali s druge strane da on mora ostaviti nekakav put već u tom prvom koraku oko tih prefiksa”, rekao je Čović.

“Evidentno on pod prefiksom podrazumijeva, odnosno ta administracija, brisanje nacionalne odrednice u Ustavu BiH, što je u nekom elementu i moguće napraviti, ali tada trebamo znati da je to “novi Dayton” i da treba napraviti potpuno novu preinaku BiH. To bi se dalo riješiti kroz dva entiteta ili dvije federalne jedinice u Federaciji pa imate tri naroda, tri federalne jedinice kao tri izborne jedinice i dobili ste racionalnost u organiziranju vlasti u BiH, recimo u Federaciji s 11 vlada i parlamenta došli bi samo na dvije. time bi riješili to pitanje, tog odnosa etničkog i građanskog u BiH. Mislim da će suština razgovora sutra s predstavnicima američke i evropske administracije biti na tome. Kako napraviti iskorak, jer nam je vrlo malo vremena ostalo”, objasnio je Čović.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here